PELJEŠKI VARENIK POSTAO SLOW FOOD PREZIDIJ!

Ispis

 

prezidij web

 

PELJEŠKI VARENIK POSTAO SLOW FOOD PREZIDIJ!

Zahvaljujući nastojanjima dubrovačke udruge Kinookus, četiri poznate vinarske obitelji s Pelješca – Bartulović, Bogoević-Marušić (Vinarija Križ), Miloš i Vukas – udružile su se kako bi očuvale i na tržište plasirale čuveni sastojak najpoznatijih dubrovačkih jela i slastica: varenik.

U petak 20. svibnja u zagrebačkom Centru za kulturu prehrane predstavljen je projekt Slow Food prezidija Pelješkog varenika, pokrenut u okviru ESSEDRA projekta koji promovira Slow Food, a sufinancira Europska unija preko Opće uprave za proširenje (DG Enlargement). Na konferenciji za medije govorili su Michele Rumiz, Slow Food koordinator za Balkan, Ivo Kara-Pešić, predsjednik udruge Kinookus te pokretači prezidija Marijeta Čalić, Mario Bartulović, Ivan Miloš i Denis Bogoević-Marušić.

Ivo Kara-Pešić prisutnima je ukratko predstavio četvorogodišnji europski projekt ESSEDRA, njegove ciljeve i dosadašnje rezultate, posebno se osvrnuvši na kriterije kojima se Kinookus vodio pri izboru varenika za prezidij. Ovaj je proizvod, naglasio je Kara-Pešić, izabran za prezidij zbog svoje snažne povezanosti s lokalnom kulturom, krajolikom i autohtonom sortom vinove loze Plavac mali, a nova generacija peljeških vinara zbor entuzijazma i uvjerenja u ekonomski i kulturni potencijal proizvoda za lokalnu zajednicu. Michele Rumiz govorio je o razlozima prisutnosti Slow Fooda, najvećeg svjetskog pokreta za zaštitu tradicijske poljoprivrede i uzgojne bioraznolikosti, u Hrvatskoj i cijeloj regiji naglasivši da neke od balkanskih zemalja imaju više poljoprivrednika od Italije, Španjolske i Francuske zajedno. Izgubiti proizvode, znanja i vještine koje posjeduju značilo bi nestanak europske poljoprivrede, rekao je Rumiz.

Koordinatorica prezidija Marijeta Čalić izrazila je posebno zadovoljstvo zbog udruživanja mladih vinara te je brojnim novinarima objasnila postupak proizvodnje varenika i Slow Food filozofiju dobre, čiste i fer hrane primijenjene na pelješki proizvod. Ivan Miloš posebno je naglasio važnost ekološkog uzgoja plavca malog, očuvanja tradicijskih vinograda na terasama od suhozida i promišljanja višestoljetne suživljenosti čovjeka s pelješkim podnebljem. Mario Bartulović pojasnio je koje su sitne novine uvedene u proces proizvodnje te podsjetio na važnost ovakvih projekata za ostanak mladih na zemlji i na iznimnu vrijednost koju varenik ima kao proizvod i sastojak najpoznatijih jela i slastica dubrovačke gastronomije. Naposljetku, Denis Bogoević-Marušić predstavio je planove prezidija za budućnost i najavio skorašnju prezentaciju varenika u Dubrovniku, Albaniji i Italiji.  

O vareniku

Varenik je dragocjeni sirup koji se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta najkvalitetnijeg grožđa autohtone hrvatske sorte Plavac mali, ručno obrađivane u pelješkom krajoliku tradicionalnih terasa od suhozida. Bojom varira od krvavo crvene do tamne karamele, slatkog je i voćnog okusa s notama meda i tamne čokolade. Još od XV. stoljeća od varenika se, dodavanjem brašna, badema, kore naranče i začina, priprema kraljica dubrovačkih slastica - mantala. Varenik je važan sastojak specijaliteta poput pašticade (vrste kuhane govedine), “šporkih” makarula, začin salatama i “tajni” dodatak rižotima, brudetima, jelima od divljači itd.

Za više informacija kontaktirati:

Marijeta Čalić, +385 95 8796 186, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

ili međunarodni Press Office Slow Fooda:

Paola Nano, +39 329 8321285 Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Slow Food broji milijun ljudi strastveno posvećenih dobroj, čistoj i pravičnoj hrani. Pokret uključuje kuhare, mlade, aktiviste, poljoprivrednike, ribare, stručnjake i sveučilišne profesore iz više od 160 zemalja; mrežu koja broji oko 100.000 Slow Food članova povezanih u 1.500 lokalnih podružnica diljem svijeta (poznatih pod imenom konviviji), koji pokretu doprinose svojim članarinama, kao i događajima i kampanjama koje organiziraju; više od 2.400 Terra Madre zajednica hrane koje prakticiraju malu i održivu proizvodnju kvalitetne hrane širom svijeta.

Prezidiji Slow Fooda pružaju potporu visokokvalitetnim proizvodima kojima prijeti nestanak, nastoje zaštititi jedinstvenost ekosustava i regija, oživjeti tradicionalne načine uzgoja i očuvati autohtone pasmine i biljne vrste. Svaki projekt uključuje zajednicu malih proizvođača kojoj se pruža tehnička pomoć u cilju poboljšanja kvalitete proizvodnje i pronalaženja novih mogućnosti plasmana na nacionalno i internacionalno tržište. To se čini organiziranjem razmjene između proizvođača na međunarodnoj razini putem velikih Slow Food manifestacija.